Članovi Kulturno umjetničkog društva Ivan Fonović Zlatela iz Kršana, predstavljali su istarsku tradicijsku baštinu na međunarodnim smotrama folklora održanim tijekom srpnja. Na Međunarodnoj smotri folklora (MSF) u Zagrebu, Istru su predstavljali 21. i 22.07.2018., uz Društvo perojskih Crnogoraca “Peroj 1657”, a 28. i 29.07.2018. sudjelovali su na Međunarodnoj smotri izvornog folklora „Kad zapivam niz livanjsku stranu“ u Livnu, u susjednoj nam Bosni i Hercegovini. Velika je čast nastupiti na najvećoj međunarodnoj smotri u Republici Hrvatskoj, posebice zato što je MSF u potpunosti rukovođena stručnim timom, predvođenim umjetničkim voditeljem Tvrtkom Zebecom, dok je sudjelovanje na Smotri u Livnu popraćeno iznimnim prijateljskim vezama s KUD-om „Rudine“ Župa Vidoši – Livno.
Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova. U suvremenoj Hrvatskoj, Smotra je dio svjetskog pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a. Odlukom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2014. godine Smotra je proglašena festivalskom priredbom od nacionalnog značenja.
Program ovogodišnje, 52. Međunarodne smotre folklora temeljio se na osnovnoj temi o baštini i migracijama, sukladno proglašenju Europskog parlamenta i Vijeća, 2018. godinu kao Europsku godinu kulturne baštine.
Temom baštine i migracija okupljene su skupine koje izvode folklornu tradiciju starog zavičaja neovisno o razdoblju u kojem su ga napustile – poznato je da su se migracije provodile kao posljedica ratova, kolonizacije i agrarne reforme, odnosno i iz gospodarskih razloga pa se u tom smislu može govoriti o kolektivnim migracijama pojedinih zajednica. Sele se, međutim, i pojedinci koji u mjestima naseljenja stvaraju novi dom, a ujedno svojim aktivnostima potiču stvaralaštvo kojim promoviraju kulturnu baštinu zemlje iz koje su doselili (npr. irski ples u Hrvatskoj). Zanimljivi su i primjeri hrvatskih iseljenika koji su se uspješno uklopili u život svojih novih domovina pa će na Smotri nastupiti izvedbom plesova koje su tamo naučili i prihvatili. U suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika u program smotre uključene su i skupine Hrvata iz iseljeništva. Program smotre prikazao je i elemente kulture koji su zahvaljujući migracijama svojih nositelja također putovali i zadržali se na određenom prostoru te su s vremenom prihvaćeni kao lokalni izričaj neke kulturne baštine (npr. bećarac i polka u Slavoniji, Lici, Ravnim kotarima, Dalmatinskoj zagori, Hercegovini, na Kordunu).
Program MSF ostvaren je u suradnji s Etnografskim muzejima u Zagrebu, Splitu i Pazinu, Galerijom Klovićevi dvori, Hrvatskom maticom iseljenika, Državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Maticom hrvatskom, Muzičkom akademijom, Institutom za etnologiju i folkloristiku i Mađarskim institutom u Zagrebu kao i veleposlanstvima gostujućih ansambala iz inozemstva, a popratni programi održavat će se u gradskim prostorima poput Kulturnog centra Travno i Zagrebačkog plesnog centra.
Zlatela se na MSF u Zagrebu predstavila izvedbama žive baštine u vidu svirki, pjesme i plesa rodnoga kraja, uz posebnost vezivanja na tematiku smotre, izvođenjem pjesme Zi san folja de kumpir, skupnog pjevanja u stilu dvoglasja tijesnih intervala Istre (na tanko i debelo). Pjesma je porijeklom istrorumerska – vlaška iz Šušnjevice, a izvodi se na vlaškom, „istrorumunjskom“ govoru. Članovi Društva govornici su hrvatske čakavštine, a zbog blizine i izvrsnih dobrosusjedskih odnosa s govornicima vlaškoga govora, potomaka Vlaha, rumunjskog jezika koji su se potkraj XV. i početkom XVI. st. doselili iz sjeverne Dalmacije, pjevaju i na tom romanskom jeziku.
Na smotri u Livnu, dvadesetominutnim programom, izvedene su najvažnije netemperirane i temperirane tradicije koje se njeguju u Društvu.
Fnancijski podržali: Općina Kršan i Općina Pićan
[foogallery id=”1489″]