PLES
KRŠONSKI
BALoN
ŠUMBERSKI
BALoN
Šumberski balon predstavlja varijaciju lokalnog plesa Šumberšćine, a od Kršonskog balona razlikuje se po tome što muškarci zasebno od žena zatvaraju dva kruga plešući prebiranje u lijevu stranu, s tim da se na korak 5-6 izraženo zabacuje korak u stranu, najprije desna pa lijeva noga. Kapo de balo vodi krug s ženama, zatim otvara ženski krug i obavija muški krug s vanjske strane, čime se stvara jedan krug s parovima okrenutim prema sredini kruga. Valcat, hodit na okoli i obraćanje ne razlikuje se od Kršonskog balona. Šumberski balon predstavlja koreografiju nekadašnjeg plesa šumberskih sela.
VALCER
Vlacer po svemu pripada skupini građanskih plesova udomaćenih na istarskim selima. Ples pripada trodobnoj (3/4) koračnoj strukturi, a držanje plesnih parova najsličnije je onome kod građanskih parovnih plesova. U prošlosti se izvodio uz aerofona istarska narodna glazbala, no danas se ipak izvodi u novijoj istarskoj glazbenoj batini (glazbena pratnja violine i bajsa). Ples korografski postavio prijatelj društva, pok. Cvetko Benazić.
RAŠPA
Rašpa također pripada skupini građanskih plesova koji su se udomaćili na istarskim selima i danas se primarno izvodi uz noviju glazbenu baštinu u stilu. Ovo je jedan od vrlo popularnih plesova koji se danas izvodi diljem svijeta. Na kršanštini se izvodi uz glazbenu pratnju harmonike i bajsa.
ISTARSKA POLKA
Istarska polka predstavlja ples koji vrlo vjerojatno pripada skupini najraširenijih i najpopularnijih građanskih plesova koji su u 19. st., a negdje i ranije, prodrli na istarsko područje. Radi se o dvodobnom plesu, držanje plesnog para je klasično kao kod standardnih plesova, a plesni se par okreće po krugu u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. U prošlosti se na Kršanštini ponajviše izvodila uz glazbenu pratnju na mihu, dok se danas u društvu najčešće izvodi uz sopele.
ŠETE PAŠI
Šetepaši pripadaju skupini novijih plesova koji su se udomaćili na ovi prostorima, a jednom su se plesali u okolici Šušnjevice, djelu općine Kršan nastanjenu Istrorumerima, odnosno govornicima Vlaškog jezika. Šetepaši su revitalizirane prema terenskom istraživanju Valtera Primožića, i to prema svjedočanstvu Mire Belulovića, nekadašnjeg vrsnog sopca na dijatonskoj harmonici trieštini, a uz uz pomoć prijatelja i vrsnog koreografa Cvetka Benazića. Koračna struktura plesa predstavlja dvokoračno plesanje u stranu ili kretanje prema naprijed s privlačenjem suprotne noge od noge kojom se započinje izvođenje plesne figure. Izvodi se u različitim kombinacijama po krugu.
POLKA SPAŠO
Polka spašo, kao i šetepaši pripadaja skupini novijih plesova koji su se udomaćili na ovi prostorima, a jednom su se plesali u okolici Šušnjevice, djelu općine Kršan nastanjenu Istrorumerima, odnosno govornicima Vlaškog jezika. Šetepaši su revitalizirane prema terenskom istraživanju Valtera Primožića, i to prema svjedočanstvu Mire Belulovića, nekadašnjeg vrsnog sopca na dijatonskoj harmonici trieštini, a uz uz pomoć prijatelja i vrsnog koreografa Cvetka Benazića. Ples neminovno pripada novijoj istarskoj tradiciji u stilu glazbene pratnje violine i bajsa, a na ovim se prostorima izvodi uz dijatonsku harmoniku tzv. trieštinu i dvostruni bajs. Koračna struktura izvodi se s naglašenim poskakivanjem u trokoračnoj formi izvedbe s noge na nogu. Držanje plesača u izvođenju je kao kod standardnih plesova, a moguće su brojne varijacije unutar kružnog kretanja plesača.
CAMBIA DONNE
Cambia done ili promjena također predstavlja ples koji se iz građanske strukture plesova udomaćio na ostalim istarskim prostorima. prije svega to je karakterističan ples za sjevernu Istru koji je u KUD-u Zlatela postavljen uz pomoć prijatelja Daria Marušića, Koviljke Marečić i bivšeg voditelja plesne sekcije, Branimira Šajine.