Izvođači smotre
KUD "ivan fonović zlatela", Kršan
Kulturno umjetničko društvo Ivan Fonović Zlatela Kršan osnovano je u 1997., broji 130 članova, a ovo je 26 nastup Zlatele na Smotri narodne glazbe i plesa Istre. Jedina su kršanska udruga koja živi, njeguje, održava i na mlađe generacije prenosi baštinu istarskog dvoglasja tijesnih intervala koja se nalazi na Registru nematerijalne kulturne baštine čovječanstva pri UNESCO-u. Također, ne zanemaruju ni noviju glazbenu tradiciju, onu tonalnu, u tzv. duhu glazbene pratnje na violini i bajsu u Istri.
Poznato je da je Ivan Fonović Zlatela za svoga života (1868. – 1947.) bio jedan od najznačajnijih izvođača i izrađivača istarskih narodnih glazbala, a valja se prisjetiti i pok. Valtera Primožića koji je osim kao izrađivač narodnih glazbala cijeloga sebe, uz suradnike Matu Despota, Đordana Viškovića, Leonarda Fable i druge, unio u revitalizaciju gotovo nestale kulturne baštine na Kršanštini. U tome je i uspio, uz brojne suradnike koji danas vode Zlatelu. Zlatela je u svom dugodišnjem radu ostvarila brojne iznimne nastupe te realizirala značajne projekte za revitalizaciju i živost istarskog glazbovanja, poput manifestacije Zasopimo na vele sopele, trostrukog albuma Vrime je …nasluhajmo… zasopimo… zakantojmo…, glazbeno scenskog prikaza Kršonski pir, manifestacije Pod ćoricu, multimedijalnog izdanja 20 let Zlatele, dokumentarca Dvajset koraki itd. te se ponosi svojim radom s djecom i mladeži.
GD "Sokol", Buzet
Nakon višegodišnje stanke, skupina entuzijasta okupila je zaljubljenike u tradicionalnu glazbu i ples i tako je osnovana nova sekcija Glazbenog društva „Sokol“ Buzet – Folklor.
Svoju prvu probu su imali u listopadu 2017. i od tada redovito vježbaju uz budno oko umjetničke voditeljice Branke Silić.
U sklopu folklora djeluju i kantadurke – djevojke koje svojim dvoglasnim pjevanjem obogaćuju gotovo svaki njihov nastup.
Bez glazbe ne bi bilo ni plesa pa tako na svim probama plesače prati zvuk harmonike i bajsa te povremeno i na nastupima glazbom prate i drugi tradicionalni instrumenti: klarinet, mih i violina.
Osim lokalnih manifestacija na Buzeštini kao što su Subotina, Raspjevana Buzeština, Svjetski dan glazbe i Božićni koncert glazbenog društva „Sokol“ Buzet, nastupali su i na smotrama narodne glazbe i plesa Istre, te smotrama folklora u Mariji Bistrici i Brinju, a prisustvovali i na međunarodnoj smotri izvornog folklora u Osijeku.
FOLKLORNA SKUPINA ZAJEDNICA TALIJANA ŠIŠAN
Folklorna skupina Zajednice talijana Šišan – Gruppo folcloristico della Comunita’ degli Italiani di Sissano nastaje 2008. godine na inicijativu nekoliko entuzijasta željnih u očuvanju glazbene i folklorne baštine Šišana. Želja je bila obnoviti narodnu nošnju Šišana i plesove dok su mantignade oduvijek živile i prenosile se s koljena na koljeno. Skupina je dio Zajednice talijana Šišan – Comunita’ degli Italiani di Sissano koja je utemeljena 1947. s nakanom da štiti i vrednuje svoje dragocjenosti, ali i one običaje i tradicije koje to drevno mjesto čine jedinstvenim i od tada pa sve do danas djelatnost zajednice nije posustala. Šišan se smjestio u jugoistočnom dijelu Istre, uz obalu Kvarnera, a prepoznatljivo je po mnoštvu osebujnih obilježja, bogatom folkloru kojeg odlikuju mantignade (mantinjade), canti xota le pive (kanti žota le pive), svirkama na pivama i fiavolama, ali i istriotskom jeziku koji je u listopadu 2023. godine postao zaštićena nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske. Ponosni smo organizatori i Festivala istriorskog govora koji će ove 2024. doseći svoju 13. ediciju.
Šišanske mantinjade – mantignade Sissanesi su dvoglasno pjevanje koje spada u skupinu kanat. Karakteristične su jer u izvođenju koriste istriotski jezik i istrovenetsko narječje. Kod pjevanja se ističu dvoglasni napjevi u pretežito usporednim tercama, s povremenim unisonim spajanjima i uz obavezne unisone završetke. Ovi napjevi izvodili su se prvenstveno u doba karnevala, a one su zapravo niz stihova isprepletenih mješavinom talijanskog, mletačkog i istriotskog govora, a melodija se temelji na istarskoj ljestvici. Pojedini stari Šišanci pjevali su ih malo drukčije, pjevali su ih vođeni melodijom i pauzama koje podsjećaju na pjevanje na tanko i debelo i time nam daju naznaku jednog slavenskog porijekla mantinjada, uvedenih u Šišan možda od novih stanovnika koji su se stoljećima unazad naseljavali iz unutrašnjosti Istre. Novi stanovnici nosili su sa sobom bogatu folklornu tradiciju na koju su bili ponosni i koje je nova sredina brzo asimilirala. Ti su se ljudi prepustili lokalnoj tradiciji, prihvatili su istriotski govor i zauvijek zapečatili te napjeve koji su s vremenom postali autohtoni i koji se još nisu prestali mijenjati.
U verziji canti xota le pive (kanti žota le pive) pjevačima mantignada pridružuje se svirač na pivama. Do 1950. godine uz pive koristio se i simbarlo, def sa zvončićima.
Pravo porijeklo mantignada nije nam još poznato, obgrljuje ga tajna. Šišanske mantinjade razlikuju se od folklornih napjeva drugih romanskih naselja Istre, prebogate su sa jasnim prizvukom multikulturalnosti , dvojezičnosti i zajedničkog življenja.
Godine 2009. mantignade su kao dio dvoglasja tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, zajedno sa svim drugim napjevima istarskih hrvata, talijana i vlaha (“govornika tzv. istrorumunjskog jezika”) uvrštene na reprezentativni popis nematerijalne baštine UNESCO-a.
Godine 2015. u realizaciji profesorice Ane Debeljuh Zajednica talijana Šišan izdaje CD sa mantinjadama snimljenih te godine, ali i sa snimkama iz 1983. godine, dok u lipnju 2024. godine objavljuje i drugi CD sa mantignadama „Canto le mantignade e vado torno“.
KUD "Barban", Barban
KUD „Barban“ od osnutka 1976. godine pa do današnjeg dana njeguje tradicionalnu svirku, kanat, ples i besidu svoga kraja. Društvo djeluje u četiri sekcije: plesači, svirači, kantaduri i literarno-recitacijska grupa. Najbrojnija je grupa plesača koja se dijeli na grupu pomlatka i stariju nastupnu grupu.
KUD „Barban“ se može pohvaliti nastupima na lokalnim, regionalnim, državnim i inozemnim manifestacijama. Rad i djelovanje Društva prožeti su prije svega prijateljskim odnosima, velikim entuzijazmom i zajedništvom o čemu svjedoče brojni uspješni nastupi, snimanja, smotre folklora, susreti, održane probe i druženja
rKUD "rudar", raša
RKUD „Rudar“ iz Raše ove godine obilježava 75 godišnjicu aktivnog i neprekidnog djelovanja. Nastupa na mnogim smotrama, festivalima i susretima u Hrvatskoj, a nastupili su i inozemstvu. Dobitnik je brojnih priznanja, diploma i povelja za očuvanje narodne baštine Labinštine i Istre, za očuvanje običaja ovoga kraja, nošnje i plesa.
Jedan je od rijetkih KUD-ova organizatora manifestacija koje se održavaju već nekoliko desetljeća kao što su Meh na srcu, susret svirača na tradicijskim instrumentima, meh, mešnice, šurle, dvojnice, sopelica Istre, organizator smotre „Labinske konti“ i Susreta labinjonski armonikaši.
fd "pazin", pazin
Folklorno društvo “Pazin” u različitim organizacijskim oblicima aktivno je šezdesetak godina. Kao zasebna udruga osnovano je krajem 1996. s ciljem njegovanja starih tradicijskih običaja posebno pjesme, plesa i svirke na istarskim narodnim instrumentima, ali i očuvanju starih običaja kroz istraživanje i predaju. Cilj Društva je njegovanje kulturne baštine Istre i prenošenje na mlađi naraštaj. Danas Društvo broji sedamdesetak članova plesača, pjevača i svirača raspoređenih u nekoliko sekcija i u neprekidnom je traženju novih zaljubljenika u očuvanje tradicije koji će djelovanjem kroz sekcije društva poboljšati vlastitu kvalitetu življenja i zapisati djelić istarske povijesti.
KUD "Mate balota", rakalj
KUD „Mate Balota“ Rakalj osnovan je 1996., danas broji sedamdesetak članova i u kontinuitetu okuplja generacije djece i mladih te starijih članova u četirima skupinama: plesnoj, skupini svirača na tradicionalnim istarskim glazbalima, skupini pjevača, tj. kantadura starih napjeva južne Istre te skupinu mladih pjesnika i recitatora koji pišu na lokalnom idiomu i interpretiraju Balotine stihove. Od djelovanja Društva pa do danas zabilježeno je više od 1300 nastupa od lokalne, regionalne, državne pa do međunarodne razine. Izdvajamo Đakovačke vezove, Male đakovačke vezove, Vinkovačke jeseni i Dužijancu u Subotici te prijateljstvo s Hrvatima Bunjevcima. KUD je nastupao u Sloveniji, Italiji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Njemačkoj, Češkoj i Mađarskoj. Oduvijek traju kao promicatelji vrijedne tradicijske baštine svoga kraja te na svojim putovanjima na simboličkoj razini slijede život i djelo najpoznatijeg Rakljana, akademika, književnika, ekonomista i sveučilišnog profesora Mije Mirkovića-Mate Balote.
KUD "ULJANIK", pULA
Kulturno-umjetničko društvo “Uljanik” osnovano je 1967. godine. Bavi se očuvanjem nematerijalne kulturne baštine. Okuplja zaljubljenike u folklor koji sudjeluju u radu plesnih sekcija, pjevačke sekcije, sekciji svirača istarskih tradicijskih i narodnih instrumenata te tamburaškoj sekciji. Svoj rad predstavlja na smotrama i festivalima diljem zemlje i inozemstva.
KUD "DVIGRAD", KANFANAR
“KUD Dvigrad Kanfanar dolazi iz općine boškarina i fuži. Osnovano je 1975.godine na inicijativu pok. Amedee Marić u cilju njegovanja i čuvanja tradicijskih plesova i običaja Istre. Društvo djeluje u dvije sekcije-folklorna i mažoretkinje. Od osnivanja Društvo je sudjelovalo na raznim kulturnim i folklornim manifestacijama lokalnog, nacionalnog i međunarodnog karaktera.
Redovito sudjeluje na smotrama folklora Istre. Od značajnijih nastupa valja napomenuti sudjelovanje na Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima i Državnoj smotri folklora u Zagrebu.
