Zletela na međunarodnim smotrama folklora Zagreb – Livno

34. Zlatela na ispred Katedrale  32. Zlatela Livno 2018

Članovi Kulturno umjetničkog društva Ivan Fonović Zlatela iz Kršana, predstavljali su istarsku tradicijsku baštinu na međunarodnim smotrama folklora održanim tijekom srpnja. Na Međunarodnoj smotri folklora (MSF) u Zagrebu, Istru su predstavljali 21. i 22.07.2018., uz Društvo perojskih Crnogoraca “Peroj 1657”, a 28. i 29.07.2018. sudjelovali su na Međunarodnoj smotri izvornog folklora „Kad zapivam niz livanjsku stranu“ u Livnu, u susjednoj nam Bosni i Hercegovini. Velika je čast nastupiti na najvećoj međunarodnoj smotri u Republici Hrvatskoj, posebice zato što je MSF u potpunosti rukovođena stručnim timom, predvođenim umjetničkim voditeljem Tvrtkom Zebecom, dok je sudjelovanje na Smotri u Livnu popraćeno iznimnim prijateljskim vezama s KUD-om „Rudine“ Župa Vidoši – Livno.

Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova. U suvremenoj Hrvatskoj, Smotra je dio svjetskog pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a. Odlukom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2014. godine Smotra je proglašena festivalskom priredbom od nacionalnog značenja.

Program ovogodišnje, 52. Međunarodne smotre folklora temeljio se na osnovnoj temi o baštini i migracijama, sukladno proglašenju Europskog parlamenta i Vijeća, 2018. godinu kao Europsku godinu kulturne baštine.

Temom baštine i migracija okupljene su skupine koje izvode folklornu tradiciju starog zavičaja neovisno o razdoblju u kojem su ga napustile – poznato je da su se migracije provodile kao posljedica ratova, kolonizacije i agrarne reforme, odnosno i iz gospodarskih razloga pa se u tom smislu može govoriti o kolektivnim migracijama pojedinih zajednica. Sele se, međutim, i pojedinci koji u mjestima naseljenja stvaraju novi dom, a ujedno svojim aktivnostima potiču stvaralaštvo kojim promoviraju kulturnu baštinu zemlje iz koje su doselili (npr. irski ples u Hrvatskoj). Zanimljivi su i primjeri hrvatskih iseljenika koji su se uspješno uklopili u život svojih novih domovina pa će na Smotri nastupiti izvedbom plesova koje su tamo naučili i prihvatili. U suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika u program smotre uključene su i skupine Hrvata iz iseljeništva. Program smotre prikazao je i elemente kulture koji su zahvaljujući migracijama svojih nositelja također putovali i zadržali se na određenom prostoru te su s vremenom prihvaćeni kao lokalni izričaj neke kulturne baštine (npr. bećarac i polka u Slavoniji, Lici, Ravnim kotarima, Dalmatinskoj zagori, Hercegovini, na Kordunu).

Program MSF ostvaren je u suradnji s Etnografskim muzejima u Zagrebu, Splitu i Pazinu, Galerijom Klovićevi dvori, Hrvatskom maticom iseljenika, Državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Maticom hrvatskom, Muzičkom akademijom, Institutom za etnologiju i folkloristiku i Mađarskim institutom u Zagrebu kao i veleposlanstvima gostujućih ansambala iz inozemstva, a popratni programi održavat će se u gradskim prostorima poput Kulturnog centra Travno i Zagrebačkog plesnog centra.

Zlatela se na MSF u Zagrebu predstavila izvedbama žive baštine u vidu svirki, pjesme i plesa rodnoga kraja, uz posebnost vezivanja na tematiku smotre, izvođenjem pjesme Zi san folja de kumpir, skupnog pjevanja u stilu dvoglasja tijesnih intervala Istre (na tanko i debelo). Pjesma je porijeklom istrorumerska – vlaška iz Šušnjevice, a izvodi se na vlaškom, „istrorumunjskom“ govoru. Članovi Društva govornici su hrvatske čakavštine, a zbog blizine i izvrsnih dobrosusjedskih odnosa s govornicima vlaškoga govora, potomaka Vlaha, rumunjskog jezika koji su se potkraj XV. i početkom XVI. st. doselili iz sjeverne Dalmacije, pjevaju i na tom romanskom jeziku.

Na smotri u Livnu, dvadesetominutnim programom, izvedene su najvažnije netemperirane i temperirane tradicije koje se njeguju u Društvu.

Fnancijski podržali: Općina Kršan i Općina Pićan

[foogallery id=”1489″]