Počeci KUD-a Zlatela

Tradicija u gradnji istarskih narodnih instrumenata, kantu, svirci i plesu na Kršanšćini postojala je od davnina, ali se nije održala. Još davne 1967. godine, odlaskom nekih obitelji koje su gajile svirku i kanat po starinski u Ameriku, ta tradicija je na Kršanštini nestala.

Takvo je stanje u Kršanu dočekalo osnivanje KUD-a Zlatela 19. siječnja 1997. godine. U anketi provedenoj krajem 1996. godine u osnovnim školama u Čepiću, Potpićnu i Vozilićima, zabilježena je iznenađujuće velika zainteresiranost učenika za narodnu umjetnost. To je bio dovoljan signal da Poglavarstvo i Općinsko vijeće predlože osnivanje kulturno – umjetničkoga društva. Tako je trinaest osnivača, na čelu s petoricom članova inicijativnoga odbora, 19. siječnja 1997. godine povodom pedesete godišnjice smrti Ivana Fonovića Zlatele, poznatog izrađivača istarskih autohtonih narodnih glazbala, osnovalo kulturno umjetničko društvo njegova imena.

Dva mjeseca nakon, KUD Zlatela brojao je 180 članova. KUD se organizirao u više sekcija – sekciju za ples, sekciju za svirku i kanat te kantadorke Zlatelke. Dio članstva čine i harmonikaši koji sviraju dijatonsku harmoniku trieštinu te se zbog toga nabavlja i istarski bajs s dvije strune. Na taj način stečeni su uvjeti da se osim balona, istarske polke te plesova balo di kantriga i balo di kušin plešu i ostali plesovi koji spadaju u tradiciju istarskih gunjaca. Odnosno, plešu šetepaši, polku spašo, špic polku i mazurku, plesove koji su se jednom plesali u okolici Šušnjevice, dijelu Općine Kršan nastanjenu Vlasima (Istrorumunjima) ili Istrorumerima.

Brojni nastupi, gostovanja i nagrade

Tijekom godina Zlatela postaje poznata u Istri i šire. Osim mnogih lokalnih smotri obišli su međunarodne festivale u Kopru, Škofja Loki, Piranu u Sloveniji, Plzenu u Češkoj, dva puta u Beilngriesu u Njemačkoj, tri puta u Belgiji. Sudjelovali su i na IGF Grand prixu u Puli i Rapcu, Leronu u Vodnjanu, Zlatnoj sopeli u Poreču, Susretima Seljačka sloga u Osijeku, Susretima sopaca otoka Krka, na smotri „Na Neretvu misečina pala“ u Metkoviću (2009. i 2019.), Vinkovačkim jesenima (2003., 2006., 2009., 2015.) i Dječjim Vinkovačkim jesenima (2011.), na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu (2005., 2007., 2009., 2011., 2013., 2018., 2020.), Međunarodnoj natjecateljskoj smotri folklora Gospojina 2014. u Livnu (BIH, 2014.), Međunarodnoj smotri izvornog folklora „Kad zapivam niz livanjsku stranu“ u Livnu (BIH, 2018.) te na Đakovačkim vezovima (2017.), kao i na mnogim drugim susretima na koje su pozvani.

Zlatelini sopci i kantadori u svojim izvedbama posebno njeguju specifičnost dvoglasja tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, koje je zaštićeno u registru nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. S obzirom na vrhunsku kvalitetu i veliku želju za očuvanjem žive tradicije, imali su čast biti dio nacionalnih ekipa te predstavljati hrvatsku kulturu u Mađarskoj, Srbiji,  Francuskoj, Belgiji i Portugalu. Također, sopli su i kantali kod naše ambasade u Beču, u prostorima Casa della musica u Trstu, u Ivanić Gradu na Smotri muških pjevačkih skupina Hrvatske (2007., 2013., 2016., 2021.), u Buševcu na Međunarodnom festivalu tradicijskih glazbala (2011. i 2016.), na Etnoistri u Šmarju.

Godine 2010. u Zagrebu osvojili su prvo mjesto na natjecanju plesnih parova Hrvatske „DRMEŠ – DA!“, u izvedbi Branimira Šajine i Sanje Verbanac. Izveden je balon u konkurenciji plesnih parova i plesova iz cijele Hrvatske. Ova nagrada dolazi kao velika potvrda i priznanje za dugogodišnji rad i stvaralaštvo.

Godine 2012. u okviru Dana hrvatske kulture u Francuskoj predstavljena su istaknuta dobra hrvatske nematerijalne kulture upisana na UNESCO – ov popis svjetske baštine. Na koncertu su nastupiti istarski glazbenici Noel Šuran i Zoran Karlić iz KUD–a Zlatela, te Dario Marušić i Marija Rojnić, a ojkanje su predstaviti skupine iz Imotska krajine i Bekije.

Godine 2013. povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u Bruxellesu je održan svečani koncert pod nazivom „Hrvatska glazba u Europi/ Croatian music in Europe”. Među mnogim sudionicima – Simfonijskim orkestrom i zborom HRT-a, Joškom Ćaleta, Vlatkom Hlišć, Sandrom Sekula, nasupili su i istarski glazbenici Zoran Karlić i Noel Šuran, članovi KUD-a Ivan Fonović Zlatela, koji su u prigodnom programu prezentirali dvoglasje tijesnih intervala Istre i hrvatskog primorja.

Godine 2013. Viliam Vojić, Dalen Načinović (KUD Zlatela) i Laura Benčić (FD Pazin) predstavili su istarsko dvoglasje u okviru velikog koncerta autohtonih izvođača na Stradunu u Dubrovniku ispred Luže. Naime, folklorni ansambl „Linđo” i grad Dubrovnik bili su domaćini živoj baštini kroz obilježavanje 10. obljetnice UNESCO-ve Konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini i ICCN susrete.

Godine 2014. članovi KUD-a Ivan Fonović Zlatela osvojili su 2. mjesto na međunarodnoj smotri folklora Gospojina 2014. u Livnu sudjelovanjem s kompletnom grupom plesača, svirača i pjevača.

Godine 2015. sopci i kantadori KUD-a Zlatela, Zoran Karlić i Noel Šuran nastupili su u Mimari u Zagrebu u programu naslovljenom „Da si o’ srebra, da si o’ zlata“ koji udružuje Zbor Hrvatske radio televizije i izvođače tradicijske glazbe. Program je izravno prenošen na Trećem programu Hrvatskog radija.

Godine 2016. Zoran Karlić i Noel Šuran uz Damira i Juru Miloša  sudjelovali su u glazbeno-scenskom prikazu održanom na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Tim povodom, tradicijska glazba je prvi puta  u koncertom izdanju izvedena na Akademiji, a kao dio projekta Harmonija disonance: tragom tradicijskih pjevanja. Projekt je zamišljen  kao mjesto susreta studenata Muzičke akademije i vrsnih pjevača tradicijske glazbe. Vođen idejom premošćivanja procijepa između svjetova akademskih i tradicijskih glazbenika, umjetničke i tradicijske glazbe, on je prije svega otvorio prostor zajedničkog učenja, iskušavanja i stvaranja glazbe. Koncert koji je dijelom ciklusa Vivat academia proizašao je upravo iz te otvorene i slobodne komunikacije glazbom.

Organizacija raznih manifestacija, obnova običaja

Godine 2006. KUD Zlatela čini korak naprijed u očuvanju kulturne baštine. Osim dosadašnje izvanredne svirke, pjesme i plesa, prezentira nam jedan kompletan stari običaj ženidbe na Kršanštini na osnovu vjerodostojnih dokumenata pronađenih u Beču. Radi se o glazbeno – scenskom djelu pod imenom Kršonski pir, sačinjenom od devet scena u trajanju od osamdeset minuta, a čitav se program odvijao ulicama starog grada Kršana.

Osim u glumi, okušali su se i u izdavaštvu. Povodom desete godišnjice osnivanja društva, 2007. god. izdali su trostruki CD album s knjigom „Vrime je…“  kako bi se zabilježilo sve ono što se u tom desetogodišnjem razdoblju naučilo.

Posljednjih godina organiziraju i zanimljivu kulturnu večer „Pod ćoricu“. Radi se o manifestaciji u kojoj skupina folklornih entuzijasta stvara intimni ambijent ljetne večeri s okusom folklornog izričaja. Realizacija susreta kreće se u smjeru edukacije i prezentacije okupljanjem predavača i pjevača oko okruglog stola. Svaki pojedini predstavnik skupine uvodi nas je u svijet svog pjevanja i cijeli program protječe u neformalnosti te interakciji publike i izvođača međusobno.

Godine 2010. ponovo javnosti pokazuju još jedan običaj. Jedni su od rijetkih koji su uspješno rekonstruirali rušnjak, pokrivalo za glavu koju su žene u prošlim vremenima obavezno nosile, ali se tradicija izgubila dolaskom modernih običaja.

Godine 2017. predstavljen je projekt Multimedijalno izdanje 20 let Zlatele, koji je nastao tijekom 2017. i 2018. godine povodom obilježavanja 20 godina postojanja i djelovanja kulturno umjetničkog društva Ivan Fonović Zlatela iz Kršana. U sklopu Multimedijalnog izdanja objavljeni su najizvođeniji plesovi društva kroz 20 godina djelovanja, kao i dokumentarac Dvajset koraki koji je nastao kao plod istraživanja i snimanja istaknutih članova Zlatele tijekom 2016. i 2017. godine. Tendencija  projekta je dostojanstveno obilježavanje 20 godina djelovanja kulturno umjetničkog društva, a video snimkama zabilježiti postojeće stanje plesova koji se njeguju u društvu, kao i dokumentirati brojnu građu govornika o dugogodišnjem djelovanju KUD-a. Djelo je posvećeno Valteru Primožiću, dugogodišnjem predsjedniku društva i istaknutom izrađivaču narodnih glazbala. 

 Zlatela danas

Oni koji se razumiju u folklor kažu da dobro predstavljaju Istru u Hrvatskoj i Hrvatsku u svijetu. Mlađi uzrasti, također su, često prisutni na svim dječjim smotrama folklora, a nastupili su i na jednoj od najpoznatijih dječjih smotri folklora u Vinkovcima. Posebno se ponose s mladim sviračima, pjevačima i pjevačicama škole sviranja i pjevanja. Od samog osnivanja do danas, njihovi vrijedni članovi neprestano osvajaju nagrade na mnogim natjecanjima. KUD Zlatela može se pohvaliti i mnogim glazbenim suradnjama s nekolicinom eminentnih glazbenika. Društvo danas broji 130 članova i organizirano je u 2 plesne sekcije (mlađi i stariji plesači), sekciju svirača (svirači starijih netemperiranih tradicija u duhu dvoglasja tijesnih intervala Istre i svirači tonalne istarske tradicije), sekciju kantadora te školu sviranja i pjevanja za najmlađe. Zlatela svake godine organizira i tečaj tradicijskih plesova za odrasle.

• Predsjednik: Zoran Karlić
• Dopredsjednik: Leonardo Fable
• Tajnica: Ana Licul
• Predsjedništvo: Zoran Karlić, Leonardo Fable, Ana Licul Kvalić, Mate Despot, Saša Runko, Branimir Šajina i Dino Baćac
• Voditeljica starije plesne sekcije: Ana Licul Kvalić
• Voditeljice Zlatelića – mlađih plesača: Petra Vidak i Ivana Jakačić
• Voditelj tečaja za odrasle: Mate Despot, počasni član KUD-a Zlatela
• Voditelj škole sopaca i kantadora: Zoran Karlić
• Voditelj sekcije sopci i kantadori: Zoran Karlić
• Kostimografkinja: Petra Vidak